Sin udovice iz Naina
(Lk 7.11-17)
I potom iđaše u grad koji se zovi Nain, i s Njim iđahu mnogi učenici Njegovi i mnoštvo naroda. Kad se približiše k vratima gradskim, i gle, iznošahu mrtvaca, jedinca sina matere njegove, i ona beše udovica i naroda iz grada mnogo iđaše s njom.
I videvši je Gospod sažali Mu se za njom, i reče joj: Ne plači.
I pristupivši prihvati za sanduk; a nosioci stadoše, i reče: Momče! Tebi govorim, ustani.
I sede mrtvac i stade govoriti; i dade ga materi njegovoj.
A strah obuze sve, i hvaljahu Boga govoreći: Veliki prorok iziđe među nama, i Bog pohodi narod svoj.
I otide glas ovaj o Njemu po svoj Judeji i po svoj okolini.
(Lk 7.11-17)
I potom iđaše u grad koji se zovi Nain, i s Njim iđahu mnogi učenici Njegovi i mnoštvo naroda. Kad se približiše k vratima gradskim, i gle, iznošahu mrtvaca, jedinca sina matere njegove, i ona beše udovica i naroda iz grada mnogo iđaše s njom.
I videvši je Gospod sažali Mu se za njom, i reče joj: Ne plači.
I pristupivši prihvati za sanduk; a nosioci stadoše, i reče: Momče! Tebi govorim, ustani.
I sede mrtvac i stade govoriti; i dade ga materi njegovoj.
A strah obuze sve, i hvaljahu Boga govoreći: Veliki prorok iziđe među nama, i Bog pohodi narod svoj.
I otide glas ovaj o Njemu po svoj Judeji i po svoj okolini.